Veliki Petak

U noć ovu ću sići
Kao u svoju grobnicu,
Gde nijedna zvezda ne blista,
I gledaću bez sna,
Dok tmine neme,
Svoje snove probdivene
Na mračnim zidinama,
Kako odlaze od mene.

U noć ovu ću leći
Kao u svoju grobnicu
Na odar mekan,
Gde se ne oseća ništa,
I navući preko lica
Lake pokrove tame,
Kad me krici noćnih ptica
U mrtve snove odmame.

U ovu noć tonuću
Kao u svoju grobnicu,
I ploviću od ničega do ništa,
Kada izrone crne zvezde
Kao ostrva blata živa,
I dok padam bez konačišta
U beskraj prostora siva,
Snivam što nije, a biva.

U ovu noć nestaću
Kao u svoju grobnicu,
Gde nema očinjega zraka,
I dok mi iskre u oku trnu,
Vrebaću sjaj truleži iz mraka,
I kad planu gasovi pričine,
Kao fosfor, tajno sam od sebe,
Baklja ću biti te pomrčine!

Staću na ovu noć
Kao na svoju grobnicu,
I dok sipi pod nogama lako,
Brojaću zrna mračnog peščanika,
U kom se raspadam tek tako,
A kad Sunce smrvi trag mog lika,
Roniću realno, kao crv u hrani,
Kroz prah i pepeo svih stvari.

(1993-1999)

No comments: